Kolposkopija

Kolposkopija je metoda pregleda vulve – spoljne genitalije, zidova vagine,svodova vagine i grlića.

Kolposkop je stereoskopski binokularni instrument koji uveličava grlić 6-40 puta.

PAPA Test je screening test čiji je cilj što ranije otkrivanje prekanceroznih i zloćudnih stanja grlića materice.

Kolposkopija uz citologiju (PAPA test) je primarni skrining metod.

Citologija sa 83%, a kolposkopija sa 10% više a udruženi reprezentuju 99% sigurnosti u ranom otkrivanju karcinoma grlića materice.

PAPA Test

I , II  – Normalan nalaz

III CIN I asociran sa HPV infekcijom L-SIL – nezrele ćelije bazalnog tipa koje zauzimaju samo donju trećinu epitela

IV CIN II, CIN III, H-SIL – prisustvo nezrelih atipičnih ćelija u više od 1/3 epitela

V – prisustvo malignih ćelija

Humani Papiloma virusi

Humani Papiloma virusi – HPV-su epiteloidni virusi koji izazivaju proliferativne promene kože i sluznica.
Ima ih oko 150 tipova.

Na genitalnom traktu razlikujemo tri grupe:

1. Tipovi niskog onkogenog potencijala koji se otkrivaju u benignim patološkim promenama tipa CONDILOMATA ACUMINATA a retko u premalignim lezijama niskog onkogenog potencijalA ( L- SIL ).

Najčešći tipovi u ovoj grupi su 6 i 11,retko 30,34,40 itd.

2. Tipovi umerenog onkogenog potencijala najčešće se otkrivaju kod intraepitelnih neoplazija grlića sa 3 stepena ( CIN I,II,III )

Tip 31,33,35,51,52.

3. Tipovi visokog onkogenog potencijala koje otkrivamo kod invazivnih karcinoma grlića u metastazama žlezda karlice ali i kod skvamoznih lezija visokog stepena(H-SIL).

Tip 16,18.

HPV VIRUSI spadaju u najčešće infekcije koje se prenose seksualnim putem i predstavljaju faktor rizika za nastanak karcinoma genitalnog trakta.
Vreme koje je potrebno da prođe do samog nastanka raka iznosi 3-17 godina.

Uloga HPV virusa u nastanku prekanceroznih promena i raka grlića

Rak grlića materice je u najvećem procentu infektivne prirode i u 90% slučajeva uzročnici su HPV virusi.

Za nastanak prekanceroznih promena koje prethode raku grlića materice neophodno je postojanje dva uslova:

1. postojanje izmenjene sluzokože na grliću(“ranice”) koja predstavlja ulazno mesto za delove virusa

2. direktni kontakt sa opasnim virusima.

Simptomi prekanceroznih promena i početnog raka grlića materice

U početku prekancerozne promene ne daju simptome i otkriju se slučajno.

Sukrvica i krvarenje iz vagine posle seksualnog odnosa je najčešće prvi znak.

Neuredno krvarenje koje nije u vezi sa menstruacijom.

Pojačan vaginalni sekret i iscedak, posebno onaj neprijatnog mirisa pomešan sa sukrvicom.

Otkrivanje prisustva HPV vrši se dijagnostičkom tehnikom primenom metode PCR.

Šta treba uraditi ako je bris na HPV pozitivan ?

– Potrebno je utvrditi da li postoje bilo kakve promene na sluzokoži grlića i uraditi PA test.

– Ukoliko je nalaz uredan i PA test je II grupa nije potrebno lečenje, samo redovne ginekološke kontrole.

– Ukoliko uz pozitivan nalaz HPV brisa (posebno ako su otkriveni virusi visokog rizika) se otkrije sumnjiv PA test (III , IV ili V) treba upotpuniti dijagnostiku sa kolposkopskim pregledom i/ ili patohistološkim pregledom uzoraka tkiva dobijenih ciljanom biopsijom i endocervikalnom kiretažom kanala grlića materice.

– Ako se istovremeno otkrije pozitivan nalaz HPV virusa i prisustvo izmenjene sluzokože-ranice na grliću materice treba uraditi kolposkopski pregled,utvrditi prirodu izmenjene sluznice i upotpuniti dijagnostiku uzimanja cervikalnih briseva (bris na hlamidije, bakterije, miko i ureaplazme, PA test ).

U zavisnosti od nalaza prvo treba lečiti upalu sluznice a potom ako se radi o bezazlenim promenama i njih kasnije ukloniti nekom od destruktivnih (krioperapija, termokoagulaci ja, vaporizacija laserom) ili ekcizionih (isecanje omčicom LLETZ Loop) metoda.

Virusna infekcija HPV ostaje trajno prisutna u tkivu grlića materice.

Međutim stabilno stanje imunološkog sistema i odsustvo upalnih procesa i drugih obolenja na sluzokoži donjeg genitalnog trakta žene su preduslov da se manifestacija ove infekcije ne ispolji.

Ako se promene ipak pojave one bi trebalo da na vreme budu otkrivene na redovnim ginekološkim pregledima i izlečene u početnoj fazi.

Rizik recidiva prekanceroznih promena na grliću posle sprovedenog lečenja primenom hirurških intervencija kojima se uklanja samo deo grlića(konizacija, LLETZ Loop ekcizija) ie 10%.

CA (Rak ) Grlića – Dijagnotika

Osnovni cilj: otkriti bolest u preinvazivnoj fazi i adekvatan terapijski tretman.

Najveći problem je što ovaj stadij prolazi asimptomatski tako da pregledi jednom godišnje su sasvim dovoljni za blagovremenu dijagnostiku (kolposkopija + PA test).

Ukoliko se pojave simptomi u smislu krvarenja posle odnosa,krvarenja između ciklusa,postmenopauzalnog krvarenja,abnormalno pojačanog vaginalnog sekreta pored kolposkopije, PA testa daljna dijagnostika obuhvata Biopsiju grlića, Histopatološki pregled i HPV tipizaciju.

Prema Histopatološkom pregledu biopsionog tkiva razlikujemo dve grupe premalignih promena

– L-SIL u koje spada condilomata plana(ravni kondilomi) i CIN I

– H-SIL u koje spada CIN II i CIN III

H-SIL se odmah treira pogotovo ako su prisutni HPV 16/18.

Za L-SIL postoje 3 mogućnosti:

– kolposkopsko i citološko praćenje do godine dana.
– operativan tretman da bi se izbegla anksioznost pacijenta i potreba za čestim pregledima
– ako su promene HPV negativne ili pozitivne lečiti one sa onkogenim tipovim.

Tehnike operativnog lečenja (zavisno od patološkog stepena lezije):

1.Destruktivne (ablativne) tehnike:krio, elektrokauterizacija, CO2-laser vaporizacija.
Sprovode se ambulantno u lokalnoj anestezij i kratko traju.

2.Ekcizione tehnike:konizacija, loop ekcizija i histerektomija.